Kvatre čine četiri tjedna posta i pokore koji započinju godišnjim doba (srijeda, petak i subota). Ova tradicija potječe iz Rima kao odgovor na poganska slavlja povezana s poljoprivrednim radom tri puta godišnje. U studenom/prosincu obilježavale su feriae sementinae, vezane uz sjetvu ozimih usjeva, u lipnju/srpnju feriae messis, povezane s žetvom, te u rujnu feriae vindemiales, uz berbu grožđa. Prvi dekret pape Kaliksta (217.-222.) spominje trostruki post samo subotom. U početnim kršćanskim kvatrama snažno se molilo protiv demona.

Rimske kvatre uključivale su post srijedom i petkom, te posebno naglašen post subotom tijekom kvatrenog tjedna. Subotom je bilo bdjenje kod sv. Petra. Pape poput Gelazija (+496.) povezivale su kvatre s ređenjima. Kvatre su prvotno bile rimski običaj koji se kasnije proširio po Zapadnoj crkvi. Nakon Drugog vatikanskog sabora, biskupske konferencije su odredile način slavlja kvatri. U Hrvatskoj se kvatre obnavljaju 1983., a termini ostaju isti, mijenjaju se dani zimskih kvatri.

Zimske kvatre, posvećene dobrotvornosti i zahvali Bogu, slave se 16. prosinca. 

Proljetne kvatre, nakon Prve korizmene nedjelje, posvećene su pokori.

Ljetne kvatre, nakon Duhova, posvećene su molitvi za rad i urod. 

Jesenske kvatre, nakon blagdana Uzvišenja sv. Križa, posvećene su molitvi za svećenička i redovnička zvanja. Kvatre su koncipirane da obuhvate cijelu godinu.