Eskalacija sukoba na granici između izraelskih snaga i militanata libanonskog Hezbollaha intenzivira se, prisiljavajući tisuće libanonskih obitelji na bijeg s juga Libanona koji se već suočava s nizom složenih kriza.

Nastavak eskalacije sukoba na granici između Izraela i militanata libanonskog Hezbollaha nosi rizik izazivanja još jedne velike humanitarne krize u već teško pogođenom Libanonu.

Od izbijanja rata između Hamasa i Izraela 7. listopada 2023. godine, južni Libanon gotovo svakodnevno svjedoči upadima, granatiranju i razmjenama vatre između milicija podržanih od Irana i izraelskih snaga, što je prisililo tisuće libanonskih obitelji na bijeg iz svojih domova.

82.000 raseljenih, uključujući kršćanske obitelji

Prema najnovijim podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), više od 82.000 ljudi raseljeno je zbog borbi, od kojih je 20 posto djece.

Samo u tjednu od 7. do 14. studenog 2023. godine, broj raseljenih ljudi udvostručio se, sa 26.323 na 46.325 ljudi, a u posljednjih nekoliko tjedana došlo je do daljnjeg značajnog povećanja, s više od 18.000 ljudi koji su napustili svoje domove.

Većina njih pobjegla je iz sela blizu granice s Izraelom. Kako je nedavno izvijestila Papinska fondacija Pomoć Crkvi u nevolji (ACN), kršćanska su sela također pogođena prekograničnom vatrom.

Oko jedna petina raseljenih Libanonaca trenutno je smještena kod obitelji u drugim dijelovima zemlje, dok 16% živi u iznajmljenim smještajima, ali, prema libanonskom dnevniku L’Orient-le-Jour, visoki najmovi učinili su ovu opciju nepristupačnom za većinu njih.

Poljoprivredni sektor na jugu Libanona pogođen borbama

Borbe su također teško pogodile poljoprivredni sektor, koji čini 80 posto BDP-a južnog Libanona. Sukobi su počeli u punoj sezoni berbe s mnogim uništenim maslinovim i voćnim usjevima zbog izraelskih napada, ostavljajući mnoge obitelji bez njihovog jedinog izvora prihoda.

Osim rastuće međunarodne zabrinutosti zbog rata u Gazi koji eskalira u potpuni regionalni rat, eskalacija u južnom Libanonu također izaziva zabrinutost zbog već kritične humanitarne situacije u Zemlji cedrova, koja je i dalje u kandžama teške financijske i ekonomske krize, pojačane političkom pat pozicijom i korupcijom. Libanon je također jedna od zemalja s najvećim brojem izbjeglica po glavi stanovnika, od kojih je većina iz Sirije.

Ovaj složeni niz višestrukih kriza rezultirao je raširenom siromaštvom, kolapsom javnih usluga koje su već bile na rubu prije izbijanja ekonomske krize 2019. godine, te eskalirajućim napetostima u zajednicama kao i rastućom neprijateljstvom prema sirijskim izbjeglicama.

Povećanje siromaštva u Libanonu

Kako cijene rastu zbog teške ekonomske krize, gotovo 2 milijuna Libanonaca i sirijskih izbjeglica suočava se s nesigurnošću hrane, a očekuje se da će se taj broj dalje povećati.

Podaci pokazuju da sve populacijske skupine teško zadovoljavaju svoje osnovne potrebe, uključujući zdravstvenu zaštitu. Pristup zdravstvenoj zaštiti drastično je smanjen zbog financijskih problema i nedostatka lijekova. Mnogi zdravstveni radnici napustili su zemlju zbog neadekvatnih plaća, što čini pristup kritičnoj sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti još težim.

Više od deset posto od 1,2 milijuna libanonske djece školske dobi nije u školi, uglavnom zbog ekonomskih teškoća. Osim toga, 60 posto od 715.000 djece sirijskih izbjeglica izvan je formalnog obrazovanja, s samo 47.000 njih koji pristupaju nekom obliku neformalnog obrazovanja.

Sukob između Hezbollaha i Izraela dodatno je povećao prethodne potrebe za uslugama, posebno među najranjivijima u libanonskoj i nelibanonskoj populaciji.